Drugost (na) periferiji(e): promocija trećeg broja GSG Časopisa

U četvrtak 7.7. u 20 sati u Showroomu Galerije Nova u Zagrebu (Teslina 7) bit će održana promocija trećeg broja 𝗚𝗦𝗚 Č𝗮𝘀𝗼𝗽𝗶𝘀𝗮 𝘇𝗮 𝘀𝘂𝘃𝗿𝗲𝗺𝗲𝗻𝗮 𝘂𝗺𝗷𝗲𝘁𝗻𝗶č𝗸𝗮 𝗶 𝗱𝗿𝘂š𝘁𝘃𝗲𝗻𝗮 𝘇𝗯𝗶𝘃𝗮𝗻𝗷𝗮. 

𝗗𝗿𝘂𝗴𝗼𝘀𝘁 (𝗻𝗮) 𝗽𝗲𝗿𝗶𝗳𝗲𝗿𝗶𝗷𝗶(𝗲) naziv je temata koji su uredile 𝗜𝘃𝗮 𝗞𝗼𝘃𝗮č i 𝗦𝗮𝗻𝗷𝗮 𝗛𝗼𝗿𝘃𝗮𝘁𝗶𝗻č𝗶ć, a sadrži tekstualne i umjetničke priloge 𝗖𝗮𝘁𝗵𝗲𝗿𝗶𝗻𝗲 𝗕𝗮𝗸𝗲𝗿, 𝗜𝗻ê𝘀 𝗕𝗲𝗹𝗲𝘇𝗮 𝗕𝗮𝗿𝗿𝗲𝗶𝗿𝗼𝘀, 𝗝𝗮𝘀𝗺𝗶𝗻𝗲 𝗖𝗶𝗯𝗶𝗰, umjetničkog kolektiva 𝗗𝗼𝗽𝗹𝗴𝗲𝗻𝗴𝗲𝗿, 𝗥𝘂𝗶𝗷𝗮 𝗚𝗼𝗺𝗲𝘀𝗮 𝗖𝗼𝗲𝗹𝗵𝗮, 𝗙𝗲𝗿𝗲𝗻𝗰𝗮 𝗚𝗿ó𝗳𝗮, 𝗠𝗶𝗻𝗻𝗲 𝗛𝗲𝗻𝗿𝗶𝗸𝘀𝘀𝗼𝗻, 𝗕𝗲𝗵𝘇𝗮𝗱𝗮 𝗞𝗵𝗼𝘀𝗿𝗮𝘃𝗶𝗷𝗮 𝗡𝗼𝗼𝗿𝗶𝗷𝗮, 𝗣𝗮𝘁𝗿í𝗰𝗶𝗲 𝗠𝗮𝗿𝘁𝗶𝗻𝘀 𝗠𝗮𝗿𝗰𝗼𝘀, 𝗣𝗲𝗱𝗿𝗮 𝗦𝗰𝗵𝗮𝗰𝗵𝘁 𝗣𝗲𝗿𝗲𝗶𝗿𝗮 i 𝗔𝗻𝗲 𝗦𝗹𝗮𝗱𝗼𝗷𝗲𝘃𝗶ć.

Nakon premijerne promocije u Rijeci, časopis će biti predstavljen i zagrebačkoj publici. O povodima i koncepciji ovog tematskog broja te tekstualnim i umjetničkim prilozima u časopisu govorit će etnomuzikologinja Mojca Piškor (Muzička akademija u Zagrebu), povjesničarka umjetnosti Petra Šarin (Institut za povijest umjetnosti, Lisabon) te urednice Iva Kovač (Mesto žensk, Ljubljana) i Sanja Horvatinčić (Institut za povijest umjetnosti, Zagreb). 

Događaj će započeti projekcijom video rada umjetničkog kolektiva 𝗗𝗼𝗽𝗹𝗴𝗲𝗻𝗴𝗲𝗿 pod nazivom „Kroz noć bez zvezda, tamnu i gustu kao mastilo“, koji je u časopisu predstavljen u formi filma drugim sredstvima. 

Časopis izdaju Građanke svom gradu. Temat je dvojezičan, a bit će dostupan ograničen broj besplatnih primjeraka časopisa. Razgovor će se voditi na hrvatskom jeziku, a moderirat će ga kustosica Ana Kovačić (WHW).  

Iz uvodnika Sanje Horvatinčić i Ive Kovač, pod nazivom „Prema horizontalnijim osnovama dekolonizacije“:

„Treće izdanje GSG časopisa nastajalo je više od godinu dana, u razdoblju obilježenom turbulentnim političkim događanjima, društvenim pokretima i prosvjedima, u kojima se nemogućnost političkog otpora sve češće manifestira u potrebi za simboličkim uklanjanjem označitelja višestoljetnog kontinuiteta imperijalističkih politika. Ako se u ranijim etapama razvoja kapitalizma, problem rasizma još mogao geografski detektirati ili njime etiketirati pojedine nacije, u suvremenoj dinamici globalnih tokova kapitala, robe i ljudi, to se nastojanje čini posve izlišnim. (…) Naučeni obrasci ponašanja kod susreta s „rasno“ drugim u našim se krajevima ispoljavaju po istom principu, iako u manjoj mjeri, nego u historijskim središtima kolonijalne ekspanzije, gdje je prisutnost mješovitog stanovništva kroz povijest dovela do rasne segregacije i bjelačke supremacije. Dok je u tim kontekstima kolonijalno nasljeđe eklatantno vidljivo i sablasno prisutno u svakodnevnom životu, pa samim time polučuje aktivnije oblike osvještavanja i borbe protiv (normalizacije) tog naslijeđa, na marginama imperija, nekada kao i danas, teže je razlučiti, te stoga i lakše prikriti, mehanizme dvostruke eksploatacije i specifičnih modusa racijalizacije. (…)

Ovaj rad nam, zajedno s ostalima u ovom tematu, ukazuje, međutim, na činjenicu da brisanjem rasističkog govora iz javne komunikacije, ne možemo otkloniti teret prošlosti niti riješiti problem suvremenog rasizma u društvu. U toj, kao i u svakoj drugoj borbi za društvenu pravdu i jednakost, potrebno je poznavati i razumjeti uzroke i mehanizme širenja te opstanka rasizma na svim razinama i u različitim društvima diljem svijeta, osvještavajući njegovu vezu s materijalnim životnim uvjetima te stvarajući nova epistemološka utemeljenja antirasizma.“

Organizatori promocije: Udruga GSG u suradnji s WHWom
Izdavanje trećeg broja GSGa časopisa je podržala fondacija Musagetes