Pilot program

Građani svom gradu


Nekadašnji centar grada u kojem se odvijala živa trgovačka, društvena, kulturna i prometna aktivnost sada je samo prolazna postaja na putu u grad. Pasaž u Križanićevoj, Kontinental, Hotel Neboder, Strossmayerova ulica neki su od starih dijelova Sušaka koji su tijekom desetljeća izgubili svoje primarne funkcije, transformirajući se u neku vrstu problematičnih toposa koji zrcale sve neuralgične točke gradskih politika. Ipak, taj dio grada nije izgubio svoje stanovnike, a i danas je mjesto u kojem se okupljaju mladi, borave gosti u hotelima, te generira alternativna kulturna scena.

Upravo zato da poveže ponekad i sukobljene interese različitih skupina, poput mladih koji se okupljaju na Kontu i stanara Križanićeve i Strossmayerove ulice, te da se tom dijelu grada pronađe nova funkcija usklađenija s potrebama ljudi, krajem listopada započinje se s nizom manjih intervencija koje će omogućiti uvjete za ponovno uspostavljanje zajednice, dijalog, razmjenu ideja i na taj način potaknuti sadržajnu revitalizaciju ovoga bitnog dijela grada.

Politiku ideje oživljavanja Križanićeve možda bi najprimjerenije bilo tražiti u upečatljivoj zidnoj posveti na samom njenom početku – Građani svom gradu / Rijeka 1983. – a koja ideološki uokviruje sva događanja i pokušaje događanja u ulici i oko nje. Nije slučajna implicitna namjera propitivanja svih prošlih, ali i budućih kulturno-umjetničkih događaja u Križanićevoj, i to sa svojevrsnim autoironijskim osvrtom na poziciju umjetnosti kao javnog dobra u javnom prostoru i javnoj sferi grada te (samo)kritičnom refleksijom njenih djelatnika/djelatnica i njihove pozicije u društvu, duboko označenom vlasništvom, deindustrijalizacijom i gentrifikacijom.  

Pilot program Građani svom gradu, koji će trajati od 26. do 30. listopada, sastoji se od umjetničkih radova, intervencija i događanja. Program započinje izvedbom Kućnog stola autora Tomislava Brajnovića, u suradnji sa susjedom iz Križanićeve Rozarijom Rodin Čače, i razgovorom o koautorskoj umjetničkoj intervenciji Une Rebić i Nikolete Marković – Kućni rad, u srijedu 26.10. u 19h u prostoru Studija Kamov u pasažu Križanićeve.

Kućni stol je umjetnički događaj koji se sastoji od večere pripremljene za sve goste, u kojoj isti postaju njegovi sudionici. Autor perzistira na performiranju konvencija jednog obroka (pripremi hrane, posluživanju, vinu, priboru za jelo, atmosferi…) pokušavajući čin prodaje svog ”djela” učiniti normalnim, očekivanim, svakodnevnim – jednako kao obrok. Razgovor o Kućnom radu, koji bi se odvijao uz izvedbu večere Kućni stol, imao bi za cilj da fokus usmjeri na probleme, dileme, odluke i politike samog procesa proizvodnje jednog umjetničkog rada (u ovom slučaju Kućnog rada) te učini razvidnim onaj dio procesa koji često ostane nevidljivim, nedostupnim i neupitnim, odlukom o finalnom formatu rada.  

Performativni dioKućnog rada kao autorefleksivne intervencije u simboličkom prostoru Musagetes projekta i realnom prostoru Rezidencijalnog studija Kamov, bit će izveden u subotu 29.10. u 18h u prostoru studija rezidencije Kamov. Sastoji se od popisa problema vezanih uz različite funkcije i namjene prostora u prizemlju Križanićeve 6a te očekivanja i namjera njegovih (privremenih) stanara/korisnika, uokvirenih u formu kućnog reda. Kućni rad počinje svoj râd u trenutku imenovanja (problema) pokušavajući učiniti vidljivim politike prostora i njegove uporabe, pozivajući da im se (skupa) obratimo.

Radionica pisanja kratkih pričapod nazivom Gradska pričaonica za učenike viših razreda osnovnih škola koje se nalaze u neposrednoj blizini pasaža i susjedne zone Mrtvog kanala, pod vodstvom Jolande Todorović u ime Galerije Kortil i Milana Zagorca u ime časopisa Književnost uživo, izvodi se u suradnji s OŠ Centar i OŠ Tesla. Namjera pričaonice je da se otvori prostor generacijskim temama i sadržajima koji su učenicima važni, te da kroz radionicu savladaju vještine slobodne interpretacije. Trajanje radionice predviđeno je tijekom cijelog listopada, a u planu je još jedna sesija do kraja godine. Kao rezultat rada biti će objavljene priče učenika-polaznika na web stranicama Književnosti uživo, a nakon objavljivanja prve selekcije biti će objavljena i brošura s učeničkim prozama na zadane teme, kako u elektronskom tako i u tiskanom obliku. Javno čitanje učeničkih radova predviđeno je u četvrtak 27.10. u 17h na trgu ispred OŠ Centar, a u slučaju kiše u Galeriji Kortil.

Hepening prigovaranja, Ribanje, planiran je na Kontu u petak, 28. listopada, u popodnevnim satima, a priređuju ga Učenička zadruga Skica, koja djeluje pri riječkoj Građevinskoj školi, umjetnica Nika Rukavina, glazbeni kolektiv Kud svi Turci, dizajneri Leo Kirinčić i Marin Nižić, i udruga Drugo more. Ribanje okuplja prvenstveno učenike riječkih srednjih škola, ali je otvoreno svima onima kojima je „ribanje“ potrebno, ekipu koja „visi“ na Kontu, njihove roditelje, slučajne prolaznike, grešne i bezgrešne strukture vlasti, kreativnu i nekreativnu klasu, ukratko, svima. Okupljanje se događa s namjerom da se javno iskažu želje i potrebe bučne i nepristojne tinejdžerske populacije koja će ih izraziti kroz hepening usmenog i pismenog prigovaranja.

Radionica Vijeća mladih Benčić pod nazivom (Re)kreacija Križanićeve, u suradnji s ArtMašinom i umjetnicom Nikom Rukavinom, planirana je za subotu 29. listopada i nedjelju 30. listopada od 9 -16h. Križanićeva 6a za Vijeće mladih Benčić predstavlja izmješteno sjedište. U situaciji u kojoj još uvijek nije moguće raditi u Benčiću, VMB održava vezu s kompleksom pomoću povremenih, ali kontinuiranih intervencija, dok se ostatak aktivnosti održava dislocirano – izmješteno u ostale dijelove grada s epicentrom u Studiju Kamov. Radionica će biti uvod u cjelokupnu re-imaginaciju prostora Studija Kamov koja će se događati u narednoj godini te će pokušati dati odgovor na pitanja: Kako se prostor mijenja nastanjivanjem? Kako izgleda participativna kreacija prostora? Članovi i članice VMB će dati doprinos aktivaciji prostora praktičnim radom, u obliku intervencija na unutarnjem i vanjskom prostoru. Pilot program Građani svom gradu ima za cilj povezati Studio Kamov kao prostor umjetničkog djelovanja s neposrednim susjedima, problematizirajući društvene i komunikacijske relacije tog locusa. Izvodi se u okviru nove projektne inicijative, uz potporu MMSU Rijeka i kanadske fondacije Musagetes.